Ovo je najvažniji otok Europe: Ključna točka NATO strategije protiv Rusije

U nedjelju je Ukrajina izvela nezapamćen napad u kojem su rojevi kamikaza-dronova iz kamiona raspoređenih na strateškim lokacijama uništili desetke ruskih vojnih zrakoplova na četiri različite zračne baze diljem Rusije.

Zapanjujuća ofenziva, pod kodnim nazivom "Operacija Paukova mreža“, kojom su izravno upravljali predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinska sigurnosna služba (SBU), bila je toliko razorna da su je ruski vojni blogeri nazvali "ruski Pearl Harbor“.

Dok Vladimir Putin priprema odgovor, europski čelnici i vojni dužnosnici rade na tome da njihove vojske budu spremne suočiti se s bilo kakvom prijetnjom iz Moskve.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva, Keir Starmer, izjavio je kako će zemlju učiniti "borbeno spremnom“, uključujući izgradnju 12 novih nuklearnih podmornica i najmanje šest tvornica streljiva u sklopu Strateškog pregleda obrane.

Njemački kancelar Friedrich Merz prošlog je tjedna najavio kako će Berlin financirati proizvodnju projektila dugog dometa u Ukrajini, neposredno nakon što je progurao zakon o ulaganju 500 milijardi eura u obranu i infrastrukturu.

Zašto je Gotland strateški ključan za NATO?

Ipak, nigdje se remilitarizacija ne provodi tako intenzivno kao na švedskom otoku Gotland – turističkom odredištu od 1.000 četvornih milja u Baltičkom moru koje se ubrzano pretvara u plutajuću tvrđavu i ključnu NATO vojnu ispostavu, prenosi Nova.rs.

Tijekom nedavnog posjeta Gotlandu, načelnik švedskog Glavnog stožera i zamjenik vrhovnog zapovjednika, general Karl Johan Edström, govorio je o viziji Gotlanda kao budućeg NATO čvorišta i prve linije obrane od ruske agresije.

Upozorio je kako transatlantski sigurnosni savez "ne smije skrenuti pogled s Rusije u sljedećih 15 godina“ te istaknuo da Gotland mora biti spreman "izdržati udarac“ i nastaviti borbu. Položaj otoka je od neprocjenjive strateške važnosti.

Gotland se nalazi samo 190 kilometara od Estonije, Latvije i Litve – članica NATO-a – i oko 370 kilometara od visoko militarizirane ruske enklave Kalinjingrad.

Ulaskom Švedske u NATO, Gotland postaje savršena baza za nadzor i odvraćanje ruskih zračnih i pomorskih prijetnji u Baltičkom moru, kao i platforma za osiguravanje zračne potpore NATO trupama i izvođenje napada na ruske položaje u slučaju rata.

Povratak vojske na Gotland

Nakon gotovo potpune demilitarizacije otoka prije početka rata u Ukrajini, švedska vojska sada ubrzano obnavlja borbenu spremnost i potrebnu infrastrukturu.

"Gotland je ključni otok za obranu i odvraćanje u cijeloj NATO zoni odgovornosti“, rekao je general Edström. "Vidim tri ključne uloge: logistički centar za prijenos resursa sa Zapada na Istok, platformu za kontrolu morske i zračne komunikacije u Baltiku, te bazu za razvoj ofenzivnih sposobnosti potrebnih za duboke udare protiv ruske agresije.“

Stratešku vrijednost Gotlanda prepoznali su i drugi zapadni vojni čelnici. Njemački general Carsten Breuer istaknuo je da golemo povećanje ruske vojne proizvodnje ukazuje na pripreme za budući sukob s NATO-om, posebno ističući ranjivost baltičkih država.

Bivši američki general i direktor CIA-e David Petraeus rekao je prošlog tjedna da bi Rusija mogla pokušati testirati odlučnost Zapada upadom u Litvu, što bi moglo biti uvod u širi napad.

Povijesni kontekst i trenutni razvoj

Tijekom Hladnog rata Gotland je bio dom tisućama vojnika jer je neutralna Švedska prepoznala opasnost od mogućeg sovjetskog napada. Analitičari su tada Gotland nazivali "nepotopivim nosačem zrakoplova“. Ipak, nakon raspada SSSR-a, Švedska je postupno povlačila vojsku, pa je do 2005. gotovo cijela vojska napustila otok.

Nakon ruske aneksije Krima i rata u Donbasu, Švedska je promijenila pristup. Već 2015. donesen je zakon o formiranju nove mehanizirane jedinice na otoku, a 2018. ponovno je aktiviran Gotlandski puk. Od 2020. ponovno se obučavaju ročnici na otoku, prvi put od Hladnog rata.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. ubrzala je militarizaciju i potaknula Švedsku da zatraži članstvo u NATO-u. Do 2027. Švedska planira stacionirati oko 4.500 vojnika na Gotlandu, uključujući mehanizirani i pješački bataljun, jedinicu teritorijalne obrane, te specijalizirane postrojbe za signalnu podršku, inženjeriju, protuzračnu obranu, topništvo i medicinsku pomoć.

Ruske reakcije i prijetnje

Moskva je svjesna strateške važnosti Gotlanda. Kad bi Rusija zauzela otok, baltičke države bile bi potpuno okružene – s istoka Rusijom, sa zapada Kalinjingradom, a sa sjevera Gotlandom.

To bi izoliralo baltičke države od ostatka NATO-a i omogućilo Rusiji dominaciju nad Baltičkim morem. Također bi omogućilo zračnu potporu trupama koje bi mogle pokušati zauzeti tzv. Suvalki koridor – uski pojas između Poljske i Litve, ključnu ranjivu točku NATO-a.

Prije švedske obnove vojnih kapaciteta na Gotlandu, Rusija je izvodila vojne manevre koji su uključivali simulirane nuklearne udare samo 40 kilometara od otoka, što je izazvalo osude međunarodne zajednice.

Nakon ulaska Švedske u NATO, ruski analitičari upozorili su da bi Gotland mogao postati "cilj broj jedan“ u slučaju rata, uključujući i nuklearni udar. Ruski vojni analitičar i umirovljeni mornarički kapetan Vasilij Dandikin izjavio je da bi NATO mogao pretvoriti Baltičko more u „NATO more“, što je ozbiljna prijetnja za Rusiju.

Švedska i koncept "ukupne obrane“

Militarizacija Gotlanda dio je šire strategije pripreme švedske vojske i civilnog društva za mogući rat. Premijer Ulf Kristersson izjavio je: "Nismo u ratu, ali nemamo ni mir“, pozvavši građane da se pripreme za sve scenarije.

Prema konceptu "ukupne obrane“, svi građani u dobi od 16 do 70 godina smatraju se dijelom obrambenog sustava i mogu biti pozvani u slučaju rata ili prijetnje.

Vojska surađuje s civilnim sektorom i tvrtkama kako bi obučila stanovništvo. Švedska je podijeljena na četiri vojne regije plus Gotland kao petu. Vojne i civilne strukture zajedno izrađuju planove, održavaju zajedničke vježbe i integriraju obrambene kapacitete.

U studenom je švedska Agencija za izvanredne situacije poslala pet milijuna brošura građanima s uputama za pripremu za krizu ili rat. Brošure objašnjavaju ponašanje tijekom rata, prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada i terorizma.

Također se ulaže u modernizaciju nuklearnih skloništa – Švedska ih ima čak 64.000, s kapacitetom za sedam milijuna ljudi, što je više od dvije trećine stanovništva.